Potreba da se korisnicima, posebno pripadnicima ugroženih grupa stanovništva, pruži sveobuhvatniji paket zdravstvene zaštite, zahtijeva izmjene u sastavu i u funkcionisanju tima porodične medicine. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske  donijelo je odluku da postojeće medicinske sestre u zajednici pridruži postojećoj mreži timova porodične medicine. Federalno Ministarstvo zdravlja vidi patronažnu sestru kao ključnu figuru koja uspostavlja veze sa ostalim društvenim sektorima, iako njeno/njegovo mjesto u timu porodične medicine još uvijek nije potpuno definisano. Ove medicinske sestre će uspostaviti vezu između porodične medicine i lokalne zajednice, te koordinisati usluge koje se pružaju ugroženim članovima stanovništva. Sestra u zajednici/patronažna sestra bi trebala usredsrediti svoj rad na pružanje usluga kućne njege, uključujući i palijativnu njegu, zatim edukaciju pacijenata, promociju zdravlja i prevenciju oboljenja, praćenje tretmana, rano otkrivanje oboljenja i faktora rizika, te upućivanje. Posvećenost opštinskih vlasti i mjesnih institucija i aktera, kao i podrška i uključivanje cijele zajednice, biće neophodni da se osigura neometana integracija sestre u zajednici/patronažne sestre i timova porodične medicine u kućnu njegu. 

S obzirom da su i druge profesije i mreže potrebne da upotpune porodičnu medicinu u njenom radu, i drugi akteri, kao što su socijalni radnici stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja i drugih specijalnosti biće uvezani sa timom, a načini njihovog uvezivanja biće predmet diskusije svih uključenih strana.

Stručnjaci iz socijalnog sektora trebali bi biti uključeni u kreiranje plana i programa edukacije sestara u zajednici. I drugi zdravstveni radnici bi trebali uzeti aktivno učešće kroz teme kao što su građenje tima, aktivnosti koordinacije i njihove specifične oblasti stručnosti.

Primarna zdravstvena zaštita treba kroz timove porodične medicine pružati inegrisanu, dostupnu, sveobuhvatnu i koordinisanu njegu. Timovi porodične medicine trebaju riješiti većinu zdravstvenih potreba, razviti dugoročni odnos sa svojim pacijentima, te raditi u kontekstu cijele zajednice. Da bi timovi PM mogli održati zadovoljavajući kvalitet rada ili ga poboljšati neophodno je da se njihovo znanje, vještine i stavovi kontinuirano obnavljaju i proširuju. Planirane su slijedeće aktivnosti kojima bi se to i postiglo:

• razvijanje plana kontinuiranog profesionalnog razvoja (CPD) koji bi se integrisao u postojeće zdravstvene/edukativne strukture;
• fasilitacija implementacije CPD-ija sa posebnim fokusom na izgradnji kapaciteta trenera;
• obezbjeđivanje nastavne opreme i materijala i on-line CPD baze podataka;
• podrška razvoju supervizije, monitoringa i instrumenata za poboljšanje kvaliteta CPD-ija.

U nastojanjima da se poboljša pristup i kvalitet zdravstvenih usluga koje se pružaju stanovništvu BiH, jedan od presudnih zadataka projekta je kontinuirana procjena i sintetizovanje najboljih praksi, uspješnih pristupa i iskustava kako bi se oni mogli podijeliti sa drugim kantonima/regijama koji bi dobili priliku da iskoriste stečena iskustva i naučene lekcije. Ova vrsta informacija je i od vitalnog značaja za davanje preporuka kreatorima politika, te zagovaranje replikacije dobre prakse na makro nivou, a sve za dobrobit opšte populacije. Diseminacija igra značaju ulogu u koordinaciji sa ostalim donatorima i umanjuje mogućnost dupliciranja.

Očekivani rezultati:

• Uspješni lokalni pristupi i iskustva sistematično se diseminiraju prema kreatorima politika i donosiocima odluka, zdravstvenim radnicima i korisnicima.
• Vlasništvo na nivou zdravstvenih autoriteta i nacionalnih partnera osigurava se putem projektnih upravnih tijela (radnih grupa, upravnog odbora), dok implementacija projektnih aktivnosti teče kroz postojeće javne strukture zdravstvenog i socijalnog sektora i civilnog društva.

Porodičnu medicinu karakteriše sveobuhvatna zdravstvena njega koju pruža svojim pacijentima. Kontinuirana zdravstvena njega obuhvata promociju zdravlja, prevenciju oboljenja, te liječenje. Pristup usmjeren ka pacijentu omogućava građenje odnosa povjerenja između zdravstvenog radnika i pacijenta.

Vodeći faktori rizika u Bosni i Hercegovini su pušenje, loša ishara, nedostatak fizičkih aktivnosti, zloupotreba supstanci, nezaštićeni seksualni odnosi, gojaznost. Drugi zdravstveni problemi koji bi mogli biti u fokusu su ponašanje tokom trudnoće, savjetovanje o značaju ranog otkrivanja raka dojke i materice (samopregled dojki, redovni papa testovi), ishrana, vježba i dentalno zdravlje kod djece, mladi i stari, itd.

Zavodi za zaštitu zdravlja/ instituti za javno zdravstvo su relevantne institucije i imaju vodeću ulogu u programima prevencije i promocije zdravlja. Oni će, u saradnji sa radnicima primarne zdravstvene zaštite, identifikovati zdravstvene teme/probleme na kojima treba raditi. Projekat će podržati zavode da izrade detaljne planove aktivnosti promocije zdravlja i preuzmu koordinaciju različitih aktera (nevladinih organizacija, zdravstvenih i edukativnih ustanova, te lokalne zajednice). 

Dodatne informacije:

WHO - Highlights on health in Bosnia and Herzegovina 2005
www.euro.who.int

PCU zdravstva - Health promotion strategy in Republika Srpskan
www.pcuhealth.org