Tatjana Perić je diplomirana medicinska sestra iz Bijeljine. Trenutno je na poziciji glavne sestre Doma zdravlja Bijeljina.

Srednju medicinsku školu završila je u Bijeljini. U Domu zdravlja Bijeljina zaposlena je od 1997. godine. Početke bilježi kao medicinska sestra/tehničar u Službi opšte medicine, a kasnije prelazi u Patronažnu službu. Godine 2007. završila je doedukaciju iz porodične medicine, a 2013. godine diplomirala na Univerzitetu „Bijeljina“, smjer sestrinstvo, te stekla zvanje diplomirane medicinske sestre. Pored navedenog, završila je i edukaciju za psihofizičku pripremu trudnica za porođaj i stekla zvanje diplomiranog menadžera zdravstvene zaštite na Univerzitetu u Banjaluci 2021.godine. Predsjednica je Saveznog udruženja medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske od novembra 2022. godine

Sa koliko godina ste započeli svoju profesionalnu karijeru i šta Vas je inspirisalo da se odlučite za ovu profesiju... Prve radne dane bilježim sa 19 godina. Od malena sam imala želju da pomažem ljudima i da radim u oblasti zdravstva, jer smatram da je to profesija koja omogućava neposredan uticaj na živote ljudi, te sam se iz tog razloga odlučila za medicinu.

Kako izgleda jedan radni dan... Moj radni dan započinje jutarnjim sastankom sa timom kako bismo pregledali raspored, planirali aktivnosti i rješavali tekuće probleme. Tokom dana, koordinišem rad sestrinskog osoblja, pružam podršku u radu sa pacijentima, učestvujem u organizaciji zdravstvenih usluga, a bavim se i administrativnim poslovima. Održavam interne edukacije za medicinske sestre/tehničare. Učestvujem na sastancima sa upravom, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, radi unapređenja rada Ustanove.

Kako je biti medicinska sestra/tehničar u Bosni i Hercegovini... Veoma je izazovno ali i ispunjavajuće biti medicinska sestra/tehničar u BiH. Rad u zdravstvu zahtijeva visoku posvećenost, empatiju i stručnost, a s obzirom na teške uslove i opterećenje, izuzetno je važno imati timsku podršku i stalnu edukaciju.

Koji su nedostaci u Domu zdravlja Bijeljina? Šta biste promijenili?  Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Doboj se odlično bori sa izazovima koji su svakodnevno pred nama. Velika količina razumijevanja i poštovanja postoji između svih organizacionih struktura, te se sve odluke donose uz zajedničku saradnju. Za sada uspijevamo odgovoriti svim obavezama koje se svakonednvno nameću.

Koji su najveći izazovi s kojima se medicinske sestre/tehničari suočavaju u svakodnevnom radu?  Najveći izazovi su često preopterećenje radom, rad u smjenama, stres koji prati posao sa bolesnim i povrijeđenim pacijentima, kao i administrativne obaveze koje oduzimaju značajan dio vremena. Takođe, suočavamo se sa stalnim potrebama za dodatnim obrazovanjem i prilagođavanjem novim tehnologijama i metodama rada. Veliki broj sestara odlazi u inostranstvo zbog boljih uslova, što dovodi do preopterećenosti onih koje ostaju. Svakodnevni kontakt s pacijentima u teškim zdravstvenim stanjima zahtijeva emocionalnu snagu i otpornost. Iako su neophodne za funkcionisanje zdravstvenog sistema, medicinske sestre/tehničari se često suočavaju s nedovoljnom podrškom i priznanjem za svoj rad. Rad u bolnicama i domovima zdravlja nosi stalni rizik od zaraznih bolesti, posebno u periodima epidemija. Iako postoje programi edukacije, nisu uvijek dostupni svima, a napredovanje u karijeri može biti otežano.

Kakvu podršku biste željeli vidjeti od društva i institucija za medicinske sestre/tehničare?  Društvo i institucije bi trebale više ulagati u edukaciju i profesionalni razvoj medicinskih sestara/tehničara. Takođe, trebalo bi osigurati bolje radne uslove, adekvatne plate i priznanje za naš rad. Dobar sistem podrške, koji bi uključivao psihološku pomoć i savjetovanje, takođe bi bio koristan, s obzirom na stres koji nosi naš posao.

Koliko je važan odnos medicinska sestra/pacijent i medicinska sestra/doktor? Odnos medicinske sestre sa pacijentima i ljekarima je ključan za kvalitet zdravstvene usluge. Medicinska sestra mora biti empatična i komunikativna s pacijentima. S druge strane, odnosi sa ljekarima trebaju biti zasnovani na uzajamnom povjerenju, saradnji i poštovanju, jer samo tako možemo obezbijediti najbolju moguću zdravstvenu njegu. Timski rad i dobra komunikacija su od ključnog značaja za kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Jasna i otvorena komunikacija između medicinske sestre i doktora omogućava razumijevanje potreba pacijenta i optimizaciju liječenja. Medicinske sestre/tehničari često imaju direktan kontakt sa pacijentima i mogu primijetiti stvari koje ljekar možda neće, pa je važno da se informacija brzo i precizno razmjenjuje. Medicinske sestre/tehničari moraju imati povjerenje u odluke doktora, dok doktori trebaju vjerovati u procjene medicinskih sestara/tehničara.

Šta Vas najviše motiviše i ispunjava u radu s pacijentima?  Moj najveći motivator je mogućnost da pomognem pacijentima i budem im podrška u teškim trenucima. Kada vidim da pacijent napreduje ili da se osjeća bolje zahvaljujući mom radu, to mi daje ogroman osjećaj ispunjenosti i ponosa. Postizanje zajedničkog cilja – poboljšanje zdravlja pacijenata, stvara osjećaj zajedništva i profesionalnog zadovoljstva. Uloga medicinske sestre nije samo da pruža njegu, već i da pacijentima pomogne da se osjećaju osnaženo, informisano i uključeno u vlastito liječenje.

Kako je pandemija Covid-19 uticala na status i ulogu medicinskih sestara/tehničara u BiH...   Pandemija Covid-19 značajno je povećala ulogu medicinskih sestara/tehničara, jer smo se našli na prvoj liniji borbe protiv virusa. Naša odgovornost je postala još veća, a posao izuzetno stresan i težak. Ipak, pandemija je podigla svijest o važnosti našeg posla. Kada pacijenti izražavaju zahvalnost ili pohvale za ljubaznost, pažnju i stručnost, to motiviše medicinske radnike da nastave sa radom, sa istim posvećenjem i strašću.

Koliko se razlikuju uslovi rada medicinskih sestara u privatnom i javnom sektoru?   U privatnim ustanovama obično postoje bolji materijalni uslovi i manje opterećenje, dok u javnom sektoru često postoje gužve, manjak kadrova i veća administrativna odgovornost.

Da li mislite da je obrazovni sistem za medicinske sestre u BiH dovoljno razvijen? Šta bi trebalo poboljšati?  Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je donekle razvijen, ali postoji potreba za modernizacijom kurikuluma, većim fokusom na praktičnu nastavu i usavršavanje u novim tehnologijama. Takođe, potrebna su ulaganja u stalnu edukaciju kako bi medicinske sestre/tehničari bili u korak sa novim metodama i standardima.

Vlada Švicarcke već duži niz godina podržava zdravstveni sistem u BiH. Projekat jačanje sestrinstva u BiH ima za cilj da osnaži sestrinsku profesiju u Bosni i Hercegovini. Benefiti kroz Projekat jačanje sestrinstva u BiH...  Zahvaljujući podršci Vlade Švicarske, Fondacija fami u saradnji s resornim ministarstvima ima veliki značaj za razvoj sestrinstva u Bosni i Hercegovini. Od samog početka ProSes-a, mnogo je urađeno na poboljšanju pozicije medicinskih sestara/tehničara, kako kroz konkretna sredstva i opremu, tako i kroz obrazovne inicijative koje su podigle nivo profesionalizma i stručnosti u ovoj oblasti. Pruža se prilika za stručno usavršavanje, kao i podrška u poboljšanju radnih uslova medicinskih sestara/tehničara. Ovaj segment je ključan, jer omogućava medicinskim radnicima da budu u korak sa novim tehnologijama, standardima i praksama u zdravstvu. Kroz različite projekte i aktivnosti u saradnji s Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske,  Fondacija fami doprinosi podizanju nivoa svijesti o važnosti profesije medicinskih sestara/tehničara u zdravstvenom sistemu. Kroz medijske kampanje, radionice i konferencije, povećava se prepoznavanje uloge sestrinstva, ne samo među kolegama u zdravstvu, nego i šire.

Događaj iz Vaše karijere koji ćete uvijek pamtiti... Jedan od najposebnijih trenutaka u mojoj karijeri svakako je rad u patronažnoj službi Doma zdravlja Bijeljina, a posebno posjete novorođenčadi i porodiljama. Rad u patronaži mi je uvijek donosio dodatnu satisfakciju, jer je omogućavao neposredan kontakt sa porodicama i pružanje pomoći koja je imala direktan uticaj na zdravlje majke i djece. Iako je patronažna služba prestala sa radom uvođenjem Porodične medicine, u trenutku kada sam postala glavna sestra, imala sam snažnu želju da ovu uslugu ponovo aktiviram. Radilo se o izazovu, ali zahvaljujući podršci kolega i organizaciji, uspjeli smo da je ponovo uspostavimo, što je zaista bilo veliko postignuće.

Jedan od događaja iz moje karijere koji ću uvijek pamtiti je organizacija Kongresa „Zdravlje za sve – pogled u budućnost“ 2023. i 2024. godine. Ovaj kongres bio je izuzetno važan trenutak, jer je okupio stručnjake iz različitih oblasti zdravstvene zaštite, omogućio razmjenu znanja i iskustava, ali i postavio temelje za dalje unapređenje zdravlja i sestrinske profesije u BiH.

Šta biste poručili mladima koji razmišljaju o karijeri medicinske sestre/tehničara?  Preporučujem im da budu strpljivi, posvećeni i saosećajni. Ovaj posao je izazovan, ali donosi veliko zadovoljstvo kada vidite pozitivan uticaj koji imate na živote pacijenata. Medicinska sestra/tehničar je nezamjenjiv član tima i veoma važna karika u sistemu zdravstva. Važno je da shvatite da sestrinstvo nije samo tehnički posao, već i umjetnost pružanja pažnje, brige i podrške pacijentima u njihovim najtežim trenucima. Kroz obrazovanje, stalno učenje i unapređivanje svojih veština, možete se razvijati i postati stručnjak u svom polju. Ono što je ključno je da budete strastveni prema ovom pozivu i da nikada ne zaboravite da je svaki pacijent ljudsko biće koje zaslužuje poštovanje, ljubaznost i pažnju.